Get Adobe Flash player

Univerzitet u Banjoj Luci

Medicinski fakultet

Studijski program: Zdravstvena njega

 

 

 

SOCIOLOGIJA I ETIKA U ZDRAVSTVENOJ NJEZI

Ciklus: I

Semestar: II

ETCS: 2

Status: obavezni

Fond časova: 30 (2+0)

Cilj proučavanja predmeta: Ciljevi realizacije predmeta sastoje se u tome da se studenti upoznaju sa osnovnim pojmovima i zakonitostima etike i sociologije u medicini

Nastavne metode: Teorijska nastava, seminari, konsultacije

Oblici provjere znanja: Znanje se provjerava usmeno i pismeno. Pohađanje nastave i aktivnost na času nose maksimalno do deset bodova. Završni ispit do pedeset bodova. Pozitivna ocjena se dobija ukoliko student sakupi najmanje pedeset i jedan bod.

Ime i prezime nastavnika: prof. dr Ostoja Đukić

Sadržaj predmeta:

  1. Pojam nauke, njena podjela, dvije naučne paradigme, medicina kao nauka, njena podjela, kratak istorijat medicine, tradicionalna i alternativna medicina
  2. Kultura i društvo, njihovo određenje, karakteristike i savremene tendencije u razvoju kulture i društva
  3. Globalizacija, život u rizičnom svijetu, globalizacija i tehnologija, zdravstveni i ostali rizici u eri globalizacije
  4. Etika kao filozofska disciplina i preduslov za moralno ponašanje i rasuđivanje
  5. Zakletva i kodeks medicinske etike, Hipokratova zakletva, Ženevska formulacija Hipokratove zakletve, Helsinška deklaracija, Internacionalni kodeks medicinske etike, Internacionalni kodeks medicinskih sestara, kodeks zdravstvenih radnika bivše Jugoslavije; nastanak, funkcija i vrste etičkih kodeksa
  6. Moralno-psihološke obaveze zdravstvenih radnika prema bolesnicima
  7. Etički problemi u psihijatriji
  8. Etički problemi u radu sa gerijatrijskim bolesnicima
  9. Etički stav zdravstvenih radnika prema hendikepiranim bolesnicima
  10. Pozitivne moralno-psihološke osobine ličnosti
  11. Negativne moralno-psihološke osobine ličnosti
  12. Etički stav zdravstvenog radnika prema bolesnicima u onkologiji i prema umirućem bolesniku
  13. Etički stav prema hiruškim bolesnicima
  14. Velike i vječite dileme u medicinskoj praksi (eutanazija i medicinska tajna)
  15. Pravno-etički problemi u medicinskoj praksi

Literatura:

  1. Marić Jovan, Medicinska etika, Centar za izdavačku djelatnost Ferijalnog saveza Srbije, Beograd, 2000.
  2. Gidens Entoni, Sociologija, Ekonomski fakultet, Beograd, 2005.
  3. Turza Karel, Medicina i društvo (Sociološki aspekti), Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2005.
  4. Turza Karel, Medicina i društvo (Uvod u medicinsku etiku), Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2008.
  5. Hrvaćanin Slobodanka, Hrvaćanin Branko, Gavrić Živana. Etika sa istorijom medicine i stomatologije, Medicinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka, 2010.
  6. Laušević Momir, Živković Uroš. Medicina i društvo, Kobolom, Smederevo, 2007.
  7. Milanović P. Dimitrije, Medicinska etika, Naučna knjiga, Beograd, 1992.
  8. Pens E. Gregori, Klasični slučajevi iz medicinske etike, Službeni glasnik, Beograd, 2007.
  9. A Companion to Bioethics, Edited by Helga Kuhse and Peter Singer, Blackwell Publishers, Oxford, London, 2001.

 

ISPITNA PITANJA

 

  1. Da je čovjek zoon politikon (biće zajednice) rekao je:
  2. Heraklit, b. Solon, v. Epikur, g. Platon, d. Sokrat, đ. Aristotel (zaokružite slovo ispred tačnog odgovora)
  3. Ideja naučnog bavljenja društvom nastaje kao logična posljedica impresivnih rezultata koje je ljudski um ostvario u ovim naukama:
  4. Matematika, b. Astronomija, v. Fizika, g. Hemija, d. Biologija
  5. Kako glasi valjana definicija nauke
  6. Žak Derida, Žil Delez, Žan-Fransoa Liotar pripadali su:
  7. starom vijeku, b. Humanizmu i renesansi, v. Postmodernizmu, g. Modernizmu (zaokruži slovo ispred tačnog odgovra)
  8. Kada je crkva ukinula zabranu Kopernikovih i Galilejevih dijela :
  9. Šta ulazi u fond znanja nauke
  10. Definiši odnosno pojmovno odredi epistemologiju.
  11. Kako glasi pojmovno određenje gnoseologije.
  12. Našta se odnose načela pouzdanosti i preciznosti.
  13. Šta je etika
  14. Odredi pojmovno šta znači klasifikacija
  15. Koja su određenja naučne klasifikacije u najkraćem iskazu.
  16. Gdje se načelo opštosti i sistematičnosti znanja u teorijskoj nauci najpotpunije ostvaruje.
  17. Našta se dijele kvalitativni zakoni.
  18. Koja su tri elementa u strukturi svake teorije.
  19. Kratko definiši metod po Gadameru.
  20. Definiši logiku kao filozofsku disciplinu.
  21. Šta proučava metodologija
  22. Objasni kratko šta predstavlja posmatranja.
  23. Kako Milić definiše eksperiment.
  24. Koji se metodi koriste osim posmatranja eksperimenta uporednog metoda i anketiranja.
  25. Kako glasi definicija društva.
  26. U kojem svom dijelu je Dirkem napravio razliku između društva mehaničke solidarnosti i društva organske solidarnsoti.
  27. Između kojih društava pravi razliku Entoni Gidens.
  28. Kome prethodi zajednica Tenisu i kako nastaje.
  29. Šta označava modernost i gdje i kad je nastala.
  30. Koja su dva druga atributa modenosti.
  31. Šta je disolucija po Spenseru.
  32. Šta je bio jedan od epiloga raspada bivše Jugoslavije.
  33. Koje dvojice postmodernista su ilustrativni stavovi kada je o socijalizmu riječ.
  34. Ko je u sociologiji prvi razvio koncept društvenog djelanja.
  35. Šta u najkraćem čini društvenu strukturu.
  36. U čemu se sastoja ateizam u bivšoj socijalističkoj Jugoslaviji.
  37. Kako se ukratko mogu definisati društvene uloge.
  38. Šta pojedinci stiču socijalizacijom kao procesom učenja.
  39. U čemu se sastoji određenje identiteta.
  40. Navedi definiciju kulture.
  41. Kako možemo definisati društvenu promjenu.
  42. Koje su oboljenje u porastu karakteristična za većinu zemalja u tranziciji.
  43. U kakvom mi svijetu živimo po njemačkom sociologu Urlihu Beku.
  44. Da je svijet globalno selo rekao je:
  45. Koji su glavni elementi države.
  46. Koja su tri glavna stanovišta o globalizaciji i kako se mogu označiti.
  47. Kako su najjednostanvnije može odrediti fenomen globalizacije.
  48. Šta je multikulturalnost.
  49. Koji je najpoznatiji dio interneta i ko ga je izumio.
  50. Na koji pravnu adresu po Luisu Memfordu treba slati upozorenja koja se tiču rizika od globalizacija.
  51. Koja su tri istorijska stupnja po Ogistu Kontu.
  52. Makrosociologija se bavi_____ a mikro sociologiju zanima ____
  53. Šta je komunikacija po Rotu.
  54. U čemu se sastoji interakcija.
  55. Šta su signali i kakvu funkciju imaju.
  56. Koja je osnovna podjela neverbalnih komunikacijskih znakova.
  57. Koje tri komponente sadrži svaki stav.
  58. Kako možemo definisati autoritet.
  59. Kako se mogu odrediti stavovi.
  60. Kako glasi definicija pola.
  61. Našta se odnosi pojam roda.
  62. Definiši ukratko šta označava seksizam.
  63. Šta je heteroseksizam.
  64. U čemu se sastoji pojmovno određenje homofobije.
  65. Definiši najkraće šta predstavlja organizacija.
  66. Koje su organizacije po Hegedusu i njihovo razvrstavanje.
  67. Definiši pojam birokratije.
  68. Kako su ustrojene i šta imaju medicinske organizacije i institucije.
  69. Kako pojmovno odredio medicinu Gvoić.
  70. Koja nauke spadaju u teorijske medicinske discipline.
  71. Kakav status i određenje ima zvanična medicina.
  72. Navedi određenje tradicionalne medicine.
  73. Kakvo je medicinsko usmjerenje homeopatija.
  74. Šta proučava sociologija tijela.
  75. U čemu se satoji određenje morbiditeta.
  76. Mortalitet se odnosi.
  77. Navedi definiciju zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije.
  78. Koje su tri grupe činilaca koji determinišu zdravlje.
  79. U koliko se elemenata može razlikovati pojam bolesti i koji su.
  80. Koja su određenja bolesnika.
  81. Šta se podrazumijeva pod pojmom pacijent.
  82. Šta predstavlja stres.
  83. Koje su veoma stare profesije i kada počinje uspon profesije.
  84. Šta je ljekar i šta se pred njim raskriva.
  85. Šta osobeno ima medicinska profesija.
  86. Misao ” Nikada nije kasno odreći se predrasuda” izrekao je:
  87. Definiši istinoljubljivost.
  88. Šta podrazumijeva iskrenost.
  89. ”Čovjek je za čovjeka najviše biće” je rekao:
  90. U čemu se sastoji pojam hrabrosti.
  91. Dostojanstvo je
  92. Kakva je sposobnost samopožrtvovanje.
  93. Podržavanje kojih stavova podrazumijeva solidarnost.
  94. Navedi kratko pojmovno određenje odgovornosti.
  95. Tolerancija je
  96. Kakva je osobina sujetnost
  97. U čemu se sastoji pojmovno određenje naduvenosti
  98. U kojoj negativnoj moralno-psihološkoj osobini osobi želimo zlo i da bude povrijeđena.
  99. Kakav je čovjek egoista.
  100. Kakvih je obilježija pakost i šta ona sadrži.
  101. Šta definiše cinizam.
  102. Definiši kratko koristoljublje
  103. Tvrdoglavost je
  104. Kakva je potreba taštine.
  105. Kome je slična demagogija i po čemu se razlikuje od njih.
  106. Šta je cilj moralne norme.
  107. Navedi kratko zadatak teorijske etike
  108. Sa kojim drugim oblicima regulisanja ljudskih postupaka je povezana teorijska etika.
  109. Navedi šest karakteristika unutrašnje obaveznosti morala
  110. Šta je pasivna eutanazija.
  111. Koji su motivi za eutanaziju.
  112. Kako se naziva eutanazija koja ostavlja veću količinu smrtonosnog lijeka na sto pored bolesnika
  113. Koje vrste tajni postoje.
  114. U koja četiri slučaja načelno tajna se može odati
  115. U kojem medicinskom dokumentu se nalazi stav: ” Nikome neću makar me za to molio, dati smrtonosni otrov niti ću mu za njega dati savjet”
  116. Koja je dva tipa ljekara opisao Seneka.
  117. Šta se podrazumijeva pod pojmom kodeksa medicinske etike
  118. U Ženevskoj deklaraciji obavezo je pristupiti jednako svakom bolesniku bez obzira na
  119. Na kojoj skupštini gdje i kada je usvojene Internacionalni kodeks ljekarske etike
  120. Koje osobine mora da posjeduje ljekar koji vrši hiruške intervencije
  121. Kakvi treba da budu međuljudski odnosi u ekipi koja izvodi hiruške intervencije
  122. Koja medicinska disciplina ima najveću potrebu za timskim radom.
  123. Koja je posebnost psihičkog rada u psihijatriji
  124. Kako glasi definicija gerijatrijske psihijatrije (psihogerijatrija)
  125. Koje vrste hendikepiranosti postoje s obzirom na bitnu psihološku razliku i stav bolesnika prema svome hendikepu.
  126. Šta je cilj svakog psihološko-etičkog rada sa invalidnim licima.
  127. U čemu se ogleda specifična agresivnost zdravstvenog radnika prema umirućem bolesniku.
  128. Kakvu vrstu utjehe zdravstveni radnik može da pruži umirućem bolesniku i njegovoj porodici.
  129. Koji su stavovi zastupljeni po pitanju pacijenta da sam odluči šta je za njega najbolje sa aspekta prava.
  130. Šta ima potrebu medicinsko pravo s obzirom na pacijenta i zdravstvenog radnika i inovacije u medicini.
  131. Koji stručnjaci čine psihijatrijski terapeutski tim.
  132. Šta predstavlja najgrublje kršenje pravila medicinske etike u radu sa psihijatrijskim bolesnicima.
  133. Kada i gdje je usvojena Helsinška deklaracija.
  134. Šta ima za cilj biološki (neterapijski) eksperiment
  135. Koliko sa medicinsko etičko pravnog aspekta postoji davaoca organa i sljedstvene transplantacija
  136. Šta predstavlja cerebralna smrt.
  137. Koji su glavni motivi netičkih ponašanja zdravstvenih radnika
  138. Postoje tri vrste odgovornosti zdravstvenih radnika za greške u medicini.
  139. Koji su izvori medicinske etike.
  140. Kakav treba da bude zdravstveni radnik u privatnom svakodnevnom životu.
  141. Kako zdravstveni radnici ocjenjuju vještački prekid trudnoće.
  142. Vještački prekid trudnoće izaziva veći broj indikacija.
  143. Šta predstavlja omalovažavanje kolege u medicinskoj praksi da bi se veličalo sopstveno znanje i stručnost.
  144. Kako se može okarakterisati preotimanje pacijenta kolegi.
  145. Šta treba da imaju na umu zdravstveni radnici u odnosu na potrebe šire društvene zajednice
  146. Kako se ispoljava moralna obaveza zdravstvenog radnika prema društvenoj zajednici.
  147. Koji je problem stvorio revolucionarni čin oplođenje in vitro u novije vrijeme.
  148. Šta podrazumijeva prenatalnu dijagnostika.
  149. Kakav dualizam postoji u društvu po teoriji strukturacije koju je forumulisao Gidens.
  150. Kako se zove jedan od značajnih pokazatelja zdravstvenog stanja u nekoj zemlji (ukazuje na kvalitet života)?
  151. Kako Frojd vidi čovjeka u svojim proučavanjima podsvijesti.
  152. Šta označava kleveta.
  153. Kako glasi pojmovno određenje inertnosti (učmalosti).
  154. Šta definiše cinizam.
  155. Definiši kratko dostojanstvo kao osobinu.
  156. U čemu se sastoji pojmovno određenje poštenja.
  157. Kakvu spremnost označava disciplinovanost.