Get Adobe Flash player

Univerzitet u Banjoj Luci

Medicinski fakultet

Studijski program: Medicina

 

 

MEDICINA I DRUŠTVO 

ETCS: 5

Status: obavezni

Cilj proučavanja predmeta: Predmet se sastoji iz dva dijela socijalne medicine i medicinske etike. Kurs se sluša u drugom semestru i predaju ga dva nastavnika. 

Nastavne metode: Teorijska nastava, seminari, konsultacije

Oblici provjere znanja: Znanje se provjerava usmeno i pismeno. Pozitivna ocjena se dobija ukoliko student sakupi najmanje pedeset i jedan bod. Zaključna ocjena se dobija sabiranjem prvi dio nosi 40% a drug 60% bodova zaključne ocjene.

Ime i prezime nastavnika: prof. dr Ostoja Đukić

Sadržaj predmeta:

  1. Upoznavanje sa studentima, načinom rada i obavezama. 
  2. Osnovni pojmovi o etici i moralu, glavne etičke kategorije i kratak pregled istorije etike od antike do postmodernog doba, određenja i glavni principi medicinske etike.
  3. Medicina kao nauka, njeno određenje i podjela, te krataka istorija, zatim tradicionalna i alternativna medicina sa osnovnim obilježjima, pojam bolesnog i njegova uloga, osnove stigmatizacije i zdravstveno ponašanje.
  4. Pozitivne i negativne moralno-psihološke osobine ličnosti.
  5. Moralni lik zdravstvenog radnika.
  6. Etički problemi u psihijatriji
  7. Etički odnos ljekara prema pacijentu, kolegama, porodici bolesnika i društvenoj zajednici.
  8. Etički problemi eksperimentisanja i inovacija u medicini (Helsinška deklaracija)
  9. Etički problemi u vezi sa transplantacijom organa i genetskim inženjeringom
  10. Etički odnos zdravstvenog radnika prema greškama u medicini i rizik medicinske profesije
  11. Etika, medicinska etika i bioetika; nastanak, određenja, razvoj, glavna područija i kontraverze oko bioetike; izazovi koji se nalaze pred bioetikom pojavom novih tehnologija.
  12. Velike i vječite dileme i prepreke pred kojima se nalazila i nalazi medicinska nauka (eutanazija, abortus, medicinska tajna)
  13. Ljekarska profesija, određenja profesije i njena osnovna obilježja, odnos ljekara i pacijenta na iskušenjima vremena u kojem živimo.
  14. Zakletva i kodeks medicinske etike, Hipokratova zakletva, Ženevska formulacija Hipokratove zakletve, Helsinška deklaracija, Internacionalni kodeks medicinske etike, Internacionalni kodeks medicinskih sestara, kodeks zdravstvenih radnika bivše Jugoslavije; nastanak, funkcija i vrste etičkih kodeksa. 
  15. Rekapitulacija. 

Literatura:

  1. Turza Karel, Medicina i društvo (Uvod u medicinsku etiku), Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2008.
  2. Marić Jovan, Medicinska etika, Centar za izdavačku djelatnost Ferijalnog saveza Srbije, Beograd, 2000.
  3. Hrvaćanin Slobodanka, Hrvaćanin Branko, Gavrić Živana. Etika sa istorijom medicine i stomatologije, Medicinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka, 2010.
  4. Laušević Momir, Živković Uroš. Medicina i društvo, Kobolom, Smederevo, 2007.
  5. Milanović P. Dimitrije, Medicinska etika, Naučna knjiga, Beograd, 1992.
  6. Pens E. Gregori, Klasični slučajevi iz medicinske etike, Službeni glasnik, Beograd, 2007.
  7. A Companion to Bioethics, Edited by Helga Kuhse and Peter Singer, Blackwell Publishers, Oxford, London, 2001.
  8. Parker Mihael, Dickenson Donna. Medical ethics Workbook – Case studies, commentaries and activities, Cambridge University Press, 2001.